Zanimljivosti
 |
U Fažani više nema vile "Oceana" ... Nekoć je gledala na more između fažanske lučice i borika Pinete. U njoj je s obitelji odmor provodio Antonio Smareglia (1854-1929), skladatelj opere "Oceana" čijom je praizvedbom 1903. u Milanu ravnao slavni Toscanini. |
 |
Fažanske rive pamte mnoge državnike i političare, te poznate osobe iz umjetničkog i sportskog života, gospodarstva i znanosti, mode, jet seta... Tako su kroz Fažanu prolazili: car Franjo Josip Prvi, James Joyce, Thomas Mann, Douglas Fairbanks, Gulielmo Marconi, Josip Broz Tito, Nehru, Naser, Indira Ghandi, Ho-Ši-Min, Henry Kissinger, Kraljica Elizabeta II…. Sophia Loren, Elizabeth Taylor, Richard Burton, Mario del Monaco, Naomi Campbell, Placido Domingo… |
 |
Josip Broz Tito (1892 - 1980), revolucionar i predsjednik bivše Jugoslavije, jedan je od najpoznatijih državnika XX. stoljeća. Godine 1947. s fažanskoga je mola prvi put krenuo na Brijunsko otočje. Na otočju - danas Nacionalni park «Brijuni» - Tito je imao svoju ljetnu rezidenciju gdje je često primao goste iz svijeta politike, gospodarstva, sporta, kulture i umjetnosti... Od državnika Hailea Selassija (Etiopija) do engleske kraljice Elizabete II. i drugih, Titu su u posjet dolazili brojni državnici, a Fažana je svjedok čitave svite uglednih gostiju, do umjetnika kao što su Sofija Loren, Elizabeth Taylor, Richard Burton, Yul Brinner, Mario del Monaco... |
 |
Batana je barka osebujan izgleda, jedan od simbola istarskog i dalmatinskog ribarstva. Batana je staro plovilo, najčešće dužine od 4 do 5,5 m. Osnovna karakteristika ove barke i barčice: mali gaz, ravno dno i koso nagnute oplate. Batana ima ravnu nagnutu pramčanu staturu, nema kobilice. Nekad je imala trokutasto jedro, a jarbol je prolazio kroz klupu. Karakteristična su bila oslikana jedra, a svaka obitelj je imala na vrhu ucrtan znak po kojem su ljudi s obale prepoznavali čija se batana s mora vraća kući. Mnogi današnji ribari posjeduju ovaj tip barke a ljeti odmjeravaju znanja i vještine natjecanjem u plovidbi batanama. |
 |
Crkva svetog Kuzme i Damjana nalazi se na najnižoj nadmorskoj razini u Istri – samo jedan metar. |
 |
Drvena korveta imenom «Fasana» bila je školski brod austro-ugarske carske mornarice. Imala je ravnu palubu i specifični, prema nazad ukošeni pramac. U razdoblju od 1871. do 1873. godine jedrila je azijskim morima. Od 1889. do 1893. godine korveta «Fasana» dva puta oplovljava svijet, promovirajući ime našeg malog mjesta. Prigodom prvog putovanja oko svijeta, njen je bio zadatak: pronaći u južnoj Americi nestalog kapetana Johana Ortha. |
Godine Gospodnje 1379 , petog dana mjeseca svibnja, u Fažanskom kanalu dogodila se velika pomorska bitka četvrtog rata između Venecije i Genove, poznatog kao «RAT ZA CHIOGGU». U borbi Genove i Venecije za prevlast nad levantom «SERRENISSIMA» je 1376. okupirala otok Tenedos na ulazu u Dardanele. Genova je odlučila napasti republiku Sv. Marka poslavši admirala Luciana Doriu na sjeverni Jadran. Venecijanska flota od 21 lađe (16 troveslarskih), pod vodstvom Vettora Pisana isplovila je iz Pulske luke i sukobila se sa 22 galije Genove , koje su doplovile iz uvale Veruda. Doria je junački poginuo, ali je njegova flota zarobila čak 15 lađa sa preko 2 000 ljudi. U borbi ili u moru porinulo je ukupno više od 1700 ljudi. Pisano se spašava sa preostalih 6 lađa bijegom u Poreč i Veneciju. Nakon toga Đenovežani su opljačkali Rovinj, Dvigrad, Umag i Grado, te privremeno zauzeli Chioggiu. Tako su sa juga direktno zaprijetili venecijanskoj laguni, gdje stoluje dužd Andrea Contarini. Sljedeće godine đenovežani pustoše i Pulu, gdje su zapalili gradski arhiv, opljačkali najvrjednije relikvije i brončana vrata iz katedrale, te okovali oko 1300 galiota. Nakon što je napokon prognao đenovežane, Pisano je podlegao borbenim ranama. Zamijenio ga je Carlo Zeno, koji je već ranije s drugom flotom zaposjeo Tirensko i Egejsko more. Genova se napokon predaje i potpisuje primirje u Torinu 1381. godine. Venecija tada postaje najveća pomorska i trgovačka snaga istočnih mediteranskih puteva. |
 |
Šterna (istarski naziv) / cisterna bila je jedini izvor pitke vode u koju se sakupljala i čuvala kišnica s obližnjih krovova |
 |
La rondinella je najkraća i najuža ulica Fažane nazvana po lastavicama (talijanski: la rondinella), jer je prema pričama starih Fažanaca bila tako uska da su samo lastavice mogle kroz nju letjeti. |