Ako želite doći do informacije koja Vam je potrebna, svoje pravo možete ostvariti na sljedeći način.
1. Provjerite je li informacija već javno objavljena na Internet stranici tijela javne vlasti koje prema svom djelokrugu posjeduje informaciju
2. Ako informacija nije javno dostupna, konzultirajte Popis tijela javne vlasti http://tjv.pristupinfo.hr i saznajte kontakte službenika za informiranje u tijelu javne vlasti od kojeg želite dobiti informaciju, odnosno tijela za koje mislite da posjeduje informaciju.
3. Zahtjev za pristup informacijama možete uputiti pisanim ili usmenim putem.
4. Ukoliko Vaš zahtjev bude odbijen ili odbačen ili tijelo javne vlasti ne odluči o Vašem zahtjevu u zakonom propisanom roku, možete podnijeti žalbu Povjereniku za informiranje putem prvostupanjskog tijela odnosno neposredno Povjereniku (šutnja uprave).
5. Protiv odluke Povjerenika za informiranje možete podnijeti tužbu Visokom upravnom sudu, kao i u slučaju kada Povjerenik za informiranje ne riješi žalbu u zakonskom roku.
Koje informacije se mogu tražiti?
Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Prema navedenoj odredbi informacija može biti, dokument, fotografija, film, audio zapis, tablica, grafikon ili bilo koji drugi zapis podataka, a pri tome je važno da tijelo javne vlasti traženu informaciju posjeduje, bez obzira jesu li ih sami izradili ili su ih prikupili u okviru svoje redovne djelatnosti.
Tko može podnijeti zahtjev?
Korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba.
Podnošenje zahtjeva
Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti.
Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.
Pisani zahtjev sadrži:
• naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi
• podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije
• ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.
Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona.
Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.
Na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti će odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti za 15 dana računajući od dana kada je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji:ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti, ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija, ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije, ILI ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa.
O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.
Ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
Što se ne smatra zahtjevom i kada se Zakon ne primjenjuje?
Ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati korisnika da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama je isključena (članak 1) ako se radi o podnescima za stranaka (i s njima izjednačenih osoba) u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Također, Zakon se ne primjenjuje na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske kao ni na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.
Rokovi za odlučivanje po zahtjevu
Opći rok za odlučivanje o zahtjevu je 15 dana od zaprimanja urednog zahtjeva. U određenim slučajevima rok za odlučivanje o zahtjevu može se produžiti za 15 dana računajući od dana kada je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji, i to
ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,
ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija,
ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije, ili
ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Tijelo javne vlasti dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, obavijestiti podnositelja zahtjeva o produljenju roka i navesti razloge.
Ograničenja pristupa informacijama
Ako na zatraženoj informaciji ili njezinom dijelu postoji neko od ograničenja propisanih zakonom, tijelo javne vlasti mora provesti test razmjernosti i javnog interesa u kojem će obrazložiti razloge za uskratu ili pružanje informacije, ovisno o tome preteže li potreba zaštite legitimnih interesa ili interes ostvarivanja prava javnosti da zna. To nije dužno učiniti samo ako se radi o informacijama iz prethodnog i kaznenog postupka, kada je dužno odbiti zahtjev.
Mogućnost ograničenja pristupa informacijama postoji u slijedećim slučajevima:
• ako se radi o klasificiranim informacijama
• ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna
• ako je informacija porezna tajna
• ako informacija predstavlja osobni podatak
• ako je informacija zaštićena intelektualnim vlasništvom, osim u slučaju izričitog pristanka vlasnika prava
• ako je pristup informaciji ograničen međunarodnim ugovorima, ili je informacija nastala u postupku sklapanja ili pristupanja međunarodnim ugovorima ili pregovora s drugim državama ili međunarodnim organizacijama, do završetka tih postupaka, ili se radi o informaciji nastaloj u vezi održavanja diplomatskih odnosa;
• u ostalim zakonom propisanim slučajevima
Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji i u još nekim slučajevima, i to ako postoje osnove sumnje da bi objavljivanje informacije moglo:
• onemogućiti učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne
• onemogućiti rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti
• ako se radi se o informaciji koja je u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade
• ako se radi o informaciji koja je nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova
Ulaganje žalbe povjereniku
• Protiv rješenja tijela javne vlasti može se izjaviti žalba Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se može izjaviti i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja.
• Žalba treba sadržavati Vaše podatke (ime i prezime, adresu odnosno naziv pravne osobe i sjedište) i mora biti potpisana (osobno, odnosno od ovlaštene osobe, ako se radi o pravnoj osobi). Ukoliko je podnosite elektroničkim putem, a nemate elektronički potpis, možete skenirati potpisanu žalbu i poslati je elektroničkim putem. Vaša adresa odnosno sjedište pravne osobe nužna je kako bi Vam Povjerenik mogao dostaviti svoju odluku.
• U žalbi trebate navesti rješenje koje pobijate, naziv tijela javne vlasti koje je to rješenje donijelo i iz kojih ste razloga nezadovoljni rješenjem.
• Žalba se u pravilu podnosi putem tijela javne vlasti kojem ste se prvotno obratili sa zahtjevom za pristup informacijama. Ako žalbu podnesete neposredno Povjereniku za informiranje, uzmite u obzir da se žalba prvo vraća tijelu javne vlasti na razmatranje, čime se produljuje postupak.
• Kad se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, stranka je dužna obrazložiti zašto te činjenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka.
• Preporučamo da tražite potvrdu o primitku žalbe.
Rokovi za odlučivanje po žalbi
• Osnovni rok za rješavanje o žalbi je 30 dana.
• Rokovi su duži u dva slučaja: ako je za rješavanje potrebno ispitati ili provesti test razmjernosti i javnog interesa, tada je rok 60 dana; ako je potrebno tražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i radi se o klasificiranim informacijama, rok za rješavanje je 90 dana.
• Povjerenik dostavlja svoju odluku putem tijela javne vlasti od kojega je informacija zatražena.
• Protiv odluke Povjerenika kao i u slučaju neodlučivanja Povjerenika u rokovima, imate pravo pokrenuti Upravni spor pred Visokim upravnim sudom.
Ponovna uporaba podataka i otvoreni podaci
Ponovna uporaba informacija jest pravo korisnika omogućeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2013 i dodatno ojačano Izmjenama Zakona iz 2015, temeljem preuzimanja Direktive o ponovnoj uporabi informacija EU. Radi se o informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, a koje su kao registri, baze, evidencije ili druge vrste informacija pogodne za ponovnu uporabu, na način da se računalno mogu iskoristiti u svrhu izrade aplikacija. Ponovna uporaba informacija i otvoreni podaci, kao na internetu objavljeni podaci slobodni za besplatnu uporabu svima, pokretači su digitalnog europskog tržišta.
Ponovna uporaba znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. (članak 5., točka 6.).
Obveznici su tijela javne vlasti koja su obvezna osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama.
Autor teksta: Povjerenik za informiranje
